MESO UZGOJENO U KULTURI STANICA; DOBIVANJE MESNIH PROIZVODA POMOĆU
TEHNOLOGIJE 'INŽENJERSTVA TKIVA'
In vitro meso, način je proizvodnje mesa pomoću tehnologije 'inženjerstva
tkiva'. Meso uzgojeno u kulturi stanica (= in-vitro meso) moglo bi
imati financijske i zdravstvene prednosti te prednosti u zaštiti okoliša
i dobrobiti životinja u odnosu na meso životinjskog podrijetla. Ideja:
Proizvesti životinjsko meso, ali bez korištenja životinja. Starter
stanice uzete od živih životinja i postavljene na hranjivu podlogu
počnu se razmnožavati i rasti, neovisno o životinji. Teoretski, ovaj
bi proces bio dovoljno efikasan za zadovoljavanje globalnih potreba
za mesom. Kompletan proces odvijao bi se bez ikakve genetske manipulacije,
tj. - bez potrebe za izmjenama u genetskom materijalu stanica.
Proizvodnja mesa u kulturi stanica za prerađene mesne proizvode, kao
što su kobasice, pljeskavice i ćevapčići trebala bi biti relativno
jednostavna. Pri uzgoju mesa koje treba biti vrlo strukturirano, za
npr. in-vitro odrezak, izazov je bitno veći. Odrezak sačinjava mišićno
tkivo prožeto izuzetno dugim, finim kapilarama koje transportiraju
krv i hranjive tvari direktno do stanica. Mnogo je teže proizvesti
takve kompleksne strukture, nego što je spojiti male loptice stanica
koje narastu u veće kuglice stanica i konačno postanu in-vitro pileći
medaljoni.
Najvažniji izazovi koji treba nadmašiti kako bi se dobio proizvod
bolji od mesa dobivenog od životinja obzirom na okus i ekonomske faktore
su:
Starter stanice:
Ove stanice se mogu biopsijom bezbolno preuzeti iz živih životinja.
Pitanje je: Koji tip stanica bi trebalo koristiti? Embrionalne stanice
su stanice, u prenesnom značenju, koje se još nisu odlučile što će
postati; mišićne stanice, koštane stanice, ili neke od mnogo drugih
vrsta stanica. Ovo je nedostatak jer su za proizvodnju in-vitro mesa
potrebne točno određene vrste stanica. Ipak, prednost embrionalnih
stanica je to što se one vrlo brzo razmnožavaju. Alternativa korištenju
zametnih stanica bila bi uporaba potpuno definiranih mišićnih stanica
koje 'znaju što su', no problem je što se one gotovo uopće ne dijele.
Kompromis bi bio korištenje stanica koje se nalaze između dva ekstrema,
drugim riječima, stanicama koje se dijele prihvatljivom brzinom i
koje su istovremeno odgovarajuće diferencirane od drugih tipova stanica,
npr. stanice mioblasta.
Hranjivi medij za uzgoj kulture tkiva:
Cilj je pronaći medij koji bi bio jeftin i koji ne bi sadržavao sastojke
životinjskog podrijetla. Na primjer, serum teladi ne može se koristiti
kao medij za uzgoj mesa u kulturi stanica. Budući meso uzgojeno u
kulturi stanica nema probavnih organa koje ima živo biće, a koji pretvaraju
hranjive tvari u oblik podoban za hranjenje stanica, hranjivi medij
mora u potpunosti moći opskrbiti stanice onime što im je potrebno.
Materijal za izradu jestivog nosača za
koji bi se stanice vezale:
Kako bi se dobilo trodimenzionalno in-vitro meso, neophodno je imati
nosač za koji će se stanice uhvatiti i na njemu rasti. Idealno bi
bilo proizvesti jestivi nosač koji se ne bi morao izdvajati iz krajnjeg
produkta. Kako bi se simuliralo istezanje mišićnog tkiva koje se normalno
odvija kada se živo biće kreće, bilo bi poželjno proizvesti nosač
koji bi se periodički mogao pomicati i na taj način 'vježbati' stanice.
To bi se moglo postići upotrebom nosača osjetljivog na poticaje, načinjenog
od alginata, kitozana ili kolagena koji nije dobiven od životinja.
On bi tako stezao / istezao s malom promjenom temperature ili pH.
Isto tako, stanice bi se mogle vezati na membrane ili tanke nosače
koji bi se nizali jedni na druge i bili međusobno povezani.
Bioreaktor:
Bioreaktor je mjesto gdje se sve spaja: stanice kulture tkiva, hranjiva
podloga i nosač. Promjenom temperature, stvara se okolina pogodna
za trening kretanja mišićnih stanica. Meso uzgojeno u kulturi stanica
mora se sastojati od malih i velikih mišićnih vlakana te vezivnog
tkiva koje proizvodi kolagen i elastin, kao i stanica masnog tkiva
koje su važne za okus krajnjeg proizvoda.
Ekonomski isplativa rješenja za gore navedeno još uvijek nisu u potpunosti
istražena i još uvijek se čeka na otkriće koje će to omogućiti.
Htjeli bi smo dati jednu kratku opasku na ideju
prirodno dobivene hrane: namjera je mesom uzgojenom u kulturi stanica
zamijeniti industrijalizirani intenzivni uzgoj hrane na farmama, što,
npr., ne predstavlja prijetnju ili konkurenciju ekološkoj proizvodnji
povrća. U usporedbi s neprirodnošću
industrijskog uzgoja životinja, meso uzgojeno u kulturi stanica,
nedvojbeno će biti velik korak za zdravlje, dobrobiti životinja i
ekologije.
New
Harvest - one great organisation for promoting cultured meat!
The
Modern Agriculture Foundation - organisation for cultured meat!
The
Good Food Institute - a third great organisation for cultured meat and more!
International In
Vitro Meat Consortium!
InVitroMeat
Foundation
Shorter scientific
paper on status quo of cultured meat research in 2017
Cultivated Meat Report GFI, 2020
People should replace animal meat with cultured meat - US survey 2017
Linkovi na clanke u medijima
Startup company
Modern Meadow and 3-D-printed meat (Time Techland)
Video
about cultured meat
$17 million for Memphis Meats from Gates, Branson, Cargill (2017)
The IndieBio-Lab in San Francisco, hot spot of the research (incl. Video)
Video of latest innovations in clean meat (end 2018)
